Your browser (Internet Explorer 7 or lower) is out of date. It has known security flaws and may not display all features of this and other websites. Learn how to update your browser.

X

Navigate / search

Facebook IPOh snap!

23 centa.

Toliku je zaradu na svakoj dionici postigao Facebook na današnjem izlasku na burzu. Pomalo antiklimatično, zar ne? Facebookov IPO je svakako bio top news ovih dana – svaki treći članak je sadržavao Facebook i IPO u naslovu. Uglavnom unutar iste rečenice.

No iako se najavljivalo da će najveći tehnološki IPO u povijesti rezultirati nezapamćenim zanimanjem potencijalnih investitora, dogodilo se upravo suprotno – stalo je a da je jedva i krenulo.  I unatoč tome što je trading počeo na 42 dolara po dionici (neke su prodane i za više od 50), kako je dan odmicao cijena je polako padala. Još uvijek u plusu, ali…

Znakovi da bi se takvo nešto možda moglo dogoditi  počeli su prije nekoliko dana, kad je nakon početne najave da će dionice biti izdane po cijeni od 25-32 dolara došla obavijest da će se ipak ići na malo višljih 34-38 dolara. Na kraju – išlo se na tih maksimalnih 38 dolara za 564,784,996 dionica. Previše? Ne. Taman.

Na burzama je porast cijene dionice nakon završetka prvog dana trgovanja u prosijeku nekakvih 20-ak posto. Ali to se uglavnom događa jer tvrtke pri izlasku na burzu (točnije, banke koje to rade za njih) procjene svoju dionicu nešto niže no što stvarno jest, te se cijena prilikom prvog dana trgovanja – nakon smirivanja početnog hype-a - stabilizira na trenutnu realnu tržišnu vrijednost. Ono što su Morgan Stanley, J.P. Morgan Chase i Goldman Sachs napravili s FB dionicama je realna procjena vrijednosti dionice u samom startu, što je rezultiralo ovom mikrofluktuacijom u cijeni dionice na zatvaranju NASDAQ-a (koji je možda i malenim dijelom krivac za ovo, jer je trgovanjem $FB dionicom otpočelo sa 30 minuta zakašnjenja. Djeluje nebitno, ali 30 minuta na burzi je cijela vječnost…). Za sad – prolazno. No, većina tech tvrtki koje su izašle na burzu trenutno baš i ne briljiraju na istima (, a Facebook-ov IPO ih je još i dodatno srušio. Ostaje nam da vidimo da li će i Facebook dijeliti njihovu sudbinu.

Možda i najveći krivac je činjenica da je Facebook ono što jest – društvena mreža. Da, Facebook je trenutno procijenjen na 100+ milijardi dolara, no to mu i jest boljka. Tvrtka koja to i nije. Ne proizvode ništa, već prodaju sebe same. Tvrtka koja je proizvod. Vrijedi li zbilja toliko? Od 19 social media IPO-ova u 2011, 82.4% ih je do kraja godine bilo ispod cijene dionice na ulasku na burzu. A to investitorima i ne djeluje baš primamljivo. Istina, Facebook ima ogroman doseg, i uz korisničku bazu od skoro milijardu korisnika teško je tvrditi da nisu valuable asset. Ali 100 milijardi? Teško. Uz milijardu dolara profita na 3.7 milijarde prihoda za 2011, to nam daje leverage od 1:100. A to sve počinje ličiti na još jedan dot-com bubble. 

Ali… (uvijek postoji ali) možda i veći faktor od velikih institucija sa megalomanskim dioničkim portfeljima je Đuro iz komšiluka, odnosno obični građanin koji tu i tamo trguje dionicama. A takvih je zbilja puno. Oni trenutno ne ulaze u kocku sa FB dionicama, več čekaju. Čekaju da prvi val i sav taj silni hype prođe, da se stvari smire, a cijena dionice što je više moguće stabilizira. A onda kreću i oni. I onda, tek onda, ćemo znati koliko je Facebook stvarno vrijedan.

Sad im preostaje hitno pronaći način da monetiziraju mobilni dio platforme, pronađu bolji način za zaradu od oglašavanja (iako im trenutno svakako ide bolje no Twitteru) i rade ono što im je do sad sasvim dobro išlo – razvijaju platformu u pravom smjeru. To, i akvizicije.

 

 

 

Like kao socijalna valuta

Danas kad Facebook i ostale društvene mreže zauzimaju osebujnu količinu vremena nekad rezerviranog za prave društvene aktivnosti, ne možemo a da se ne zapitamo o promjeni osnovnih vrijednosti. Pa razjasnimo.

Navedenu situaciju uvelike eksploatiraju razni gospodarski subjekti putem svojih Facebook Page-ova, gdje broj Like-ova proporcionalno označava uspješnost branda u socijalnoj marketing kampanji.

No problem je kad se takva analogija prenese na pojedinca (pri tom ne mislim na javne osobe, već na Average Joe-a). Status možemo like-ati. A broj like-ova na pojedinom statusu diže moral pojedinca i – barem u njegovoj psihi – označava njegovu uspješnost u socijalizaciji tj. društvu. Zbog toga dolazi do pojave tzv. “friendwhore” i “camwhore” fenomena, gdje osobe imaju nevjerojatan broj prijatelja, od kojih s 80% nikada nisu imali nikakav kontakt a sve u cilju velikog broja like-ova na slikama i/ili statusima.

Razno-razne nagradne igre u stilu “pošalji-svoju-sliku-i-ako-imaš-najviše-lajkova-pobjednik-si” pridonose takvom ponašanju i, ako stvari nastave ići ovim tokom, uskoro bi se mogao pojaviti službeni psihijatrijski termin za osobu opsjednutu like-ovima.

Zamislite sljedeći scenarij:

Koliko si lajkova dobila na profilnu?
-50
Samo 50? Ja imam 213!
-Oh tI zgcxOOdNaa gL00PaCHicee xxx <3<3

Već su uobičajene situacije gdje se zbog ovakvih stvari javlja ljubomora koja se nekad javljala zbog odjeće, obuće i ostale pripadajuće opreme. A to se polagano širi. Bilo kakav događaj u nečijem životu se počinje mjeriti brojem like-ova. Svaki. Korak.

A sve se to može spriječiti jasnim razgraničavanjem online i stvarnog života. Dakle, ljudi, idite van.